CRTICE IZ POVIJESTI ŽUPE SV. JOSIPA U ZAGREBU (TREŠNJEVKA)

Zagreb kao političko i kulturno središte Hrvatske neprestano se širio, pogotovo u prvim desetljećima XX stoljeća. Prema popisu od 1870. godine grad Zagreb imao je 19.857 stanovnika od kojih 18.223 katolika¹. Na prijelazu stoljeća grad Zagreb imao je već 57.690 stanovnika, a u prvome desetljeću broj stanovnika popeo se na 74.703.²  Prigradska naselja širenjem postajala su sastavnim dijelom grada. Često puta širila su se stihijski bez nekakvih planova i dozvola premda nije bilo brojnih uvjeta za normalni život^3.

Na samoj Trešnjevci u istom periodu stanovalo je na trešnjevačkom području 5.056 stanovnika⁴. Gradska općina o periferiji, a posebno o Trešnjevci, nije vodila neke posebne brige, već se smatrala samo «spavaonicom radnika» koji su sve do iza Prvog svjetskog rata činili većinu stanovištva⁵.

Nova naselja su nastajala i samim time sve se više postavljalo pitanje osnivanja novih župa. Ta potreba osnivanja novih župa, uvijek iznova zbog neprestanog širenja grada, zahtijevala je promišljanja na koji način i gdje je najpotrebnije osnivanje župa da se dostatno udovolji duhovnim potrebama doseljenih vjernika.
Nakon Prvog svjetskog rata brojne obitelji koje su u početku stanovale po bivšim vojničkim barakama, žurno su izgrađivale svoje obiteljske kuće tako da se događalo da su ulice nicale za mjesec dana⁶.

Taj problem nije bio neka novina što se tiče grada Zagreba. Tražilo se brzo i učinkovito rješenje u skladu sa nastalom situacijom. Grad Zagreb sve do 15. travnja 1915. kada je nadbiskup Antun Bauer osnovao župu sv. Blaža, imao je četiri stare župe: Kaptol - sv. Marija na Dolcu, Nova Ves – župa Ivana Krstitelja, Gornji grad – župa sv. Marka i Vlaška ulica – župa sv. Petra.

Navedene župe nikako nisu mogle pružiti niti osnovnu pastoralnu skrb za novopridošlo stanovništvo; stoga se nametala potreba o pripremi i osnivanju pastoralnih stanica koje bi s vremenom postale nove župe.
Rješavanje problema započelo je, koliko je poznato, sa uzoritim gospodinom kardinalom Josipom Mihalovićem, još davne 1880. godine, kad je uputio prijedlog Poglavarstvu grada Zagreba o dijeljenju župe sv. Marka i osnivanju novih župa⁷.
 

¹ Statistički ljetopis za godinu 1874., Zagreb 1876, str. 2., 8.
² Statistički ljetopis za godinu 1906-1910., Zagreb 1910., str. 7.
³ Crvena Trešnjevka, Zagreb 1982., str. 39.
⁴ Isto
⁵ Isto, str. 40.
⁶ Župe grada Zagreba, Zagreb 1939., str. 7.
⁷ Župe grada Zagreba, Zagreb 1886., str. 3-5.