Zagreb kao političko
i kulturno središte Hrvatske neprestano se širio, pogotovo u prvim
desetljećima XX stoljeća. Prema popisu od 1870. godine grad Zagreb
imao je 19.857 stanovnika od kojih 18.223 katolika1. Na
prijelazu stoljeća grad Zagreb imao je već 57.690 stanovnika, a u
prvome desetljeću broj stanovnika popeo se na 74.703.2
Prigradska naselja širenjem postajala su sastavnim dijelom
grada. Često puta širila su se stihijski bez nekakvih planova i dozvola
premda nije bilo brojnih uvjeta za normalni život3.
Na samoj Trešnjevci u istom periodu stanovalo je na trešnjevačkom
području 5.056 stanovnika4. Gradska općina o periferiji, a
posebno o Trešnjevci, nije vodila neke posebne brige, već se smatrala
samo «spavaonicom radnika» koji su sve do iza Prvog svjetskog rata
činili većinu stanovištva5.
Nova naselja su nastajala i samim time sve se više postavljalo pitanje
osnivanja novih župa. Ta potreba osnivanja novih župa, uvijek iznova
zbog neprestanog širenja grada, zahtijevala je promišljanja na koji
način i gdje je najpotrebnije osnivanje župa da se dostatno udovolji
duhovnim potrebama doseljenih vjernika.
Nakon Prvog svjetskog rata brojne obitelji koje su u početku stanovale
po bivšim vojničkim barakama, žurno su izgrađivale svoje obiteljske
kuće tako da se događalo da su ulice nicale za mjesec dana6.
Taj problem nije bio neka novina što se tiče grada Zagreba. Tražilo se
brzo i učinkovito rješenje u skladu sa nastalom situacijom. Grad
Zagreb sve do 15. travnja 1915. kada je nadbiskup Antun Bauer osnovao
župu sv. Blaža, imao je četiri stare župe: Kaptol - sv. Marija na
Dolcu, Nova Ves – župa Ivana Krstitelja, Gornji grad – župa sv. Marka
i Vlaška ulica – župa sv. Petra.
Navedene župe nikako nisu mogle pružiti niti osnovnu pastoralnu skrb
za novopridošlo stanovništvo; stoga se nametala potreba o pripremi i
osnivanju pastoralnih stanica koje bi s vremenom postale nove župe.
Rješavanje problema započelo je, koliko je poznato, sa uzoritim
gospodinom kardinalom Josipom Mihalovićem, još davne 1880.
godine, kad
je uputio prijedlog Poglavarstvu grada Zagreba o dijeljenju župe sv.
Marka i osnivanju novih župa7.
1 Statistički ljetopis za godinu 1874., Zagreb 1876, str. 2., 8.
2 Statistički ljetopis za godinu 1906-1910., Zagreb 1910., str. 7.
3 Crvena Trešnjevka, Zagreb 1982., str. 39.
4 Isto
5 Isto, str. 40.
6 Župe grada Zagreba, Zagreb 1939., str. 7.
7 Župe grada Zagreba, Zagreb 1886., str. 3-5.
|