|
|
|
ŽUPNE ZAJEDNICE |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
MARIJINA LEGIJA
Prezidij Djevice od Presvetog oltarskog sakramenta
|
|
LEGIJIN VEKSIL

|
LEGIJSKA
MOLITVA
Veliča duša moja Gospodina
i klikće duh moj u Bogu mome Spasitelju,
što pogleda na neznatnost službenice svoje: odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom.
Jer velika mi djela učini Svesilni,
sveto je Ime njegovo.
Od koljena do koljena dobrota je njegova nad onima što se njega boje.
Iskaza snagu mišice svoje, rasprši oholice umišljene.
Silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne.
Gladne napuni dobrima, a bogate otpusti prazne.
Prihvati Izraela, slugu svojega, kako obeća ocima našim:
spomenuti se dobrote svoje prema Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka.
|
O UTEMELJENJU I DJELOVANJU MARIJINE LEGIJE
|
Marijina legija
je katolička apostolska zajednica, koja je raširena po čitavom
svijetu. Osnovana je 1921. u Dublinu u Irskoj.
Frank Duff,
utemeljitelj Marijine legije, rođen je 7. lipnja 1889. godine u Dublinu, u Irskoj, kao
najstariji od sedmero djece. Godine 1913. stupio je u Društvo sv.
Vinka Paulskog, prihvativši duh ove zajednice. Kao njezin član sve
je više zavolio siromahe i bespravne ljude i u svakom je od njih
gledao i susretao Krista Gospodina.
U 27. godini života objavio je knjižicu «Možemo li biti sveci?». U
njoj tumači svoje najdublje uvjerenje da smo svi, bez razlike,
pozvani živjeti sveto jer nam katolička vjera pruža sva potrebna
sredstva da postignemo svetost.
Godine 1917. otkrio je raspravu sv. Ljudevita Marije Montfortskog o
savršenom predanju Isusu po Mariji, djelo koje je potpuno izmijenilo
njegov život.
7. rujna 1921. Frank Duff osniva Marijinu legiju koja ima dvostruki
cilj: duhovnu izgradnju svojih članova i širenje Božjeg Kraljevstva
po Mariji.
Papa Pavao VI. pozvao je 1965. godine Franka Duffa na II vatikanski
koncil kao laičkog promatrača da odlikuje, potvrdi i počasti njegovo
izvanredno djelovanje u laičkom apostolatu.
Frank Duff umro je 7. studenoga 1980. godine u Dublinu. Tom prilikom
je kardinal Dublina rekao sljedeće: "Nije čekao da se dogode čudesa,
već je pošao i sam ih je stvarao. U ovom slabunjavom čovjeku živio
je neslomivi duh pobožnosti i molitve. Po Marijinu zagovoru,
doprinos ovog skromnog dublinčanina u povijesti Crkve možda je
najveći u ovom stoljeću." Sahranjen je uz velike počasti na groblju
u Glasnevinu.
U srpnju 1996. godine nadbiskup dr. Desmond Connell pokrenuo je
proces za proglašenje Franka Duffa blaženim.
Marijina legija danas ima približno 12
milijuna članova u dvije tisuće biskupija. Pokret su isključivo
osnovali i širili laici pod crkvenim vodstvom. Kroz legiju se
ostvaruje laički apostolat. Danas je to u Crkvi prihvatljivo, ali
godine 1921. kad je legija osnovana, bile su mnogo teže prilike.
Nerazumijevanja za takav pothvat bilo je mnogo i u samoj Crkvi. Od
osnivanja je oko 4.000 članova Legije poginulo za svoju vjeru, a preko
20.000 ih je završilo u zatvorima.
U Hrvatskoj Marijina legija djeluje od 1960. u 15
zagrebačkih župa, ali i u Petrinji, Biogradu i Osijeku. U bivšem
političkom sustavu zajednica je morala djelovati u skrovitosti. Nakon
demokratskih promjena, zajednica djeluje javno i otvoreno,
organizirajući se u Crkvi i društvu. U Hrvatskoj je danas više od 130
aktivnih i više od 430 molitvenih članova. Legija djeluje prema svom
Priručniku, koji je prilagodljiv svim kulturama i narodima. Sam papa
Ivan Pavao II. je istaknuo kako je duh i cilj Marijine legije u
potpunosti u skladu s današnjim intencijama Crkve.
Radni članovi legije sudjeluju na radnim sastancima.
Obavljaju najmanje dva sata tjedno apostolski rad i dnevno mole
"Magnificat". Imaju godišnje duhovne vježbe. Postoje i molitveni
članovi, koji svojim molitvama potpomažu apostolat radnih članova.
U
tom se ujedinila molitva i apostolat, što daje zalog uspješnog
djelovanja. Prema Priručniku, "cilj je Marijine legije da posvećenjem
svojih članova u molitvi i radu, pod vodstvom svećenika, sudjeluje u
velikom djelu Marije i Crkve: da satru glavu zmiji i prošire Kristovo
kraljevstvo".
Marijina legija je pokretač akcija u Božjem narodu. Na taj
se način laici uključuju u otkupiteljsku misiju Crkve, koja ima sve
veće područje djelovanja. Sam rad temelji se na jedinstvu s Marijom -
što sam pokret uvelike ističe i promiče. Rad legije prožet je odanošću
Mariji, koja je njihova zagovornica, pomoćnica i posrednica.
60-tih godina u župi Sv. Josipa počela je djelovati Marijina
legija. U to vrijeme njezini članovi zvali su se Marijini suradnici.
Prezidij se zvao kao i danas «Djevica od Presvetog oltarskog
sakramenta».
Prezidij danas djeluje usko povezan sa župnikom koji usmjerava
apostolate prema staračkom domu i obiteljima u potrebi. Aktivni
članovi legije sastaju se
srijedom u 17.00 sati.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|